Liječenje koprivom: Ova biljka može da ukloni bilo koju bolest! (RECEPT)

Mlađe generacije uništavaju koprivu i trude se da je iskorijene iz dvorišta, dok stariji ljudi znaju da je ona prijeki lijek za skoro sve bolesti

Kopriva (lat.urtica dioica) je samonikla biljka u narodu poznata i kao obična kopriva, pitoma kupina, pasja kopriva, žara, žegavica.

Rasprostranjena je u gotovo svim dijelovima svijeta, a najčešće je nalazimo na zapuštenim i obraslim terenima. Prepoznatljiva je po svojim zelenim srcolikim listovima prekrivenima sitnim dlačicama koje žare (otuda i naziv žara). Lijekoviti su svi njeni dijelovi – lišće, cvijet, stabljika, korijen i sjeme.

Danas koprivu, nažalost, mlađi naraštaji doživljavaju kao korov i nastoje da je pošto poto iskorene iz bašte ili voćnjaka. Ali, stariji o njoj imaju drugačije mišljenje – potvrdiće da je ona u prošlosti bila izuzetno cjenjena te svakodnevno korišćena kao hrana, ali i ljek.

Kopriva – kroz istoriju univerzalni lijek

Prvi tragovi upotrebe ove biljke potiču još iz prvog vijeka, kada je korišćena kao lijek protiv prehlade i opšte slabosti te kao snažno sredstvo za detoksikaciju organizma. Kroz istoriju, kopriva je korišćena kao izvrstan diuretik i laksativ te odlično sredstvo za liječenje oteklina, nepravilne menstruacije, krvarenja, upale pluća, astme, bolesti slezene, gangrenoznih rana te mnogih drugih oboljenja.

U 17. vijeku poslužila je kao protuotrov kod uboda otrovnih životinja te za lječenje kamenaca i pijeska u bubrezima i mokraćnim kanalima, kožnih infekcija, bolova u zglobovima, gihta i išijasa. Poznata i široko primjenjivana je stara ruska tradicija žarenja tijela koprivom u svrhu jačanja cirkulacije i ublažavanja reumatskih tegoba.

Takođe, u Rusiji se kopriva tradicionalno koristi i za liječenje bolesti jetre i žuči. U engleskoj i njemačkoj fitoterapiji ona je cjenjeno sredstvo za suzbijanje upala mokraćnih kanala i tegoba s prostatom. Zbog velike koncentracije železa u mnogim kulturama se od davnina upotrebljava za liječenje anemije i nedostatka energije.

Kopriva sadrži vlakna koja su vrlo slična onima iz konoplje i lana, zbog čega vjekovima zauzima posebno mjesto u tekstilnoj industriji. U mnogim zemljama domaćice su je koristile za čišćenje i pranje stakla, ogledala i posuđa tako što bi prljavu površinu izribale koprivom, isprale vodom i potom obrisale čistom krpom.

Riznica hranljivih nutrijenata

U ovoj široko rasprostranjenoj zeljastoj biljci kriju se mnogi dragoceni nutrijenti. Obiluje vitaminima C, A, K, B2.

Sadrži bjelančevine, masti, ugljikohidrate, flavonoide, tanin, klorofil, karoten, lecitin, fitosterol, acetilholin te pantotensku, mravlju, sirćetnu i silicijsku kiselinu. Korijen koprive sadrži velike količine železa, stoga se tradicionalno koristi u liječenju anemije kao i protiv peruti u kosi, opadanja kose te za njeno jačanje.

Zbog visokog udjela magnezijuma kopriva je odlično sredstvo za ublažavanje bolova i grčeva u mišićima, menstrualnih grčeva kao i opšte slabosti, umora i iscrpljenosti. Mineral silicijum je od velikog značaja za zdravlje kože, zbog čega je kopriva u fitoterapiji nezaobilazan lijek za suzbijanje akni, ekcema, herpesa, lišajeva i gljivica.
Zahvaljujući vitaminu K, pomaže u zaustavljanju krvarenja te se stoga preporučuje za regulisanje obilnih menstruacija kao i za zaustavljanje krvarenja iz nosa. Odlična je pomoć u liječenju hroničnih upala mokraćnog kanala jer u svom sastavu sadrži trijeslovine, tvari koje suzbijaju razvoj bakterija. Lecitin prisutan u koprivi ublažava bolne zglobove, pospješuje probavu te njeguje i jača kosu. Pospješuje pamćenje i pomaže kod osjetljivosti na vremenske promjene.

Prirodni lijek protiv anemije

Ova jednostavna biljka vjekovima je poznati narodni lijek za slabokrvnost i prevenciju anemije. Bogatstvo železa, najvažnijeg elementa u ljudskom organizmu, a kojeg tijelo samo ne proizvodi, razlog je zbog kojeg je kopriva bila neizostavan sastojak svake kućne apoteke. I danas se koristi kao prirodno sredstvo za poboljšanje krvi te bolju cirkulaciju. Bogata je i vitaminom C, koji prirodno podstiče bolju apsorpciju željeza pa se pri njenoj upotrebi ne javljaju uobičajene nuspojave uzimanja dodatne terapije željezom, kao što su mučnina, proliv i bolovi u želucu.

Pomoć u detoksikaciji organizma

Ova pomalo neugledna biljka izvrsna je pomoć u detoksikaciji organizma. Podstiče rad probavnog sistema, pospješuje izlučivanje tečnosti, čisti krv i mokraćne kanale. Kopriva pomaže u izlučivanju viška mokraćne kiseline iz tijela, pa služi kao narodni lijek za tegobe povezane s gihtom. Upravo stoga je snažna pomoć u ublažavanju tegoba povezanih s nakupljanjem i zadržavanjem toksina u organizmu te kao prirodna pomoć protiv parazita u tijelu.

Prirodni izbor za trudnice

Kopriva je biljka koju je preporučeno koristiti i u najosjetljivijem dijelu ženinog života – trudnoći, kada se koristi u obliku čaja, dok se svježe cijeđeni sok od koprive (iz sokovnika) ne preporučuje.

Budući da obiluje železom, prirodan je izbor za sprečavanje i liječenje trudničke anemije te podstiče cirkulaciju. Pomaže radu bubrega, ublažava stres, reguliše rad hormona i smiruje upale. Zahvaljujući magnezijumu, smanjuje grčeve u nogama i ublažava porođajne bolove te doprinosi smanjenju umora i malaksalosti.

Može pomoći kod hemeroida te sprečiti krvarenje nakon porođaja. Postiče stvaranje majčinog mlijeka. Čaj od koprive dobro je piti već od 2. tromjesečja i u cijelom periodu dojenja. Pomaže i u obnovi kose te osigurava zdravu i čistu kožu.

Ostale poznate dobrobiti koprive:

jača imunitet; smiruje simptome reumatizma i artritisa; pomaže kod menstrualnih bolova i predmenstrualne nadutosti; snižava krvni pritisak i šećer u krvi; pomaže kod glavobolje i nesanice; ublažava bolesti disajnih puteva; eliminiše kožne probleme; suzbija infekcije urinarnog trakta; uništava crijevne parazite; njeguje i jača kosu; posdstiče laktaciju.

Primjena koprive

Redovnim konzumiranjem lijekova od ove čudesne biljke možete prevenirati mnoge bolesti te ublažiti i pomoći pri liječenju i težih zdravstvenih tegoba. Stoga, uvedite u svoj dnevni ritual barem 1-2 šoljice čaja ili soka od koprive.

Za liječenje težih oboljenja jedna ili dvije šoljice neće biti dovoljne. U tom slučaju svakodnevno konzumirajte litru do dvije napitka.

Koprivu možete iskoristiti za pripremu čaja, soka, meda, likera, sirupa, tinkture ili njome obogatiti vaša omiljena jela.

Osnovni recept za čaj od koprive:

2 čajne kašike lišća koprive dobro oprati i sitno narezati te preliti s 250 ml ključale vode. Poklopiti i ostaviti oko pet minuta da odstoji. Nakon što čaj procijedite, spreman je za konzumaciju.

Oblozi od koprive

Oblozi od koprive su vrlo korisni za ublažavanje reume i upala. Pripremaju se tako da se svježi listovi koprive preliju vrućom vodom, zatim se u tu tečnost uroni tkanina koja se potom omotava ili polaže na bolna mjesta. Oblozi od svježe iscjeđenog soka koprive stavljaju se na oči za ublažavanje i smirivanje upale očiju. Poznata je i stoljetna upotreba toplih obloga koprive u svrhu izvlačenja otrova iz organizma.

Kupka od koprive

Koristi se za ublažavanje tegoba kao što su grčevi, umor, gljivice na nogama i bolesti krvnog sistema. Oko 200 g koprive stavite u platnenu vrećicu (možete ju sašiti sami, od gaze). Potopite koprivu u vruću kupku i ostavite desetak minuta. Provedite u kupki barem 20 minuta. Za snažnije delovanje nakon korištenja kupke nemojte se tuširati. Primjenjujte svakodnevno oko 4 mjeseca.

Sirup od koprive

Domaći sirup od koprive starinski je eliksir za jačanje krvi, bolji rad bubrega, prirodni napitak koji pomaže kod astme i alergija te kod problema s opadanjem kose. Ujedno, poznat je i kao napitak koji liječi anemiju.

Sastojci: 200 g vrhova koprive; 4 limuna; 2 l vode; 1 kg meda

Priprema: U posudi pomješajte vodu, dobro oprane vrhove koprive i limun narezan na kolutove. Ostavite smjesu da odstoji 24 sata. Nakon toga dodajte med i prokuvajte do vrenja. Ohladite, procijedite, sipajte u tegle i ostavite na hladno. Domaći sirup ima rok trajanja od 6 mjeseci. Kod konzumacije razblažite vodom.

Tinktura od koprive

Tinktura od koprive koristi se za vanjsku i unutrašnju upotrebu. Prirodni lijek za anemiju i snažan imunitet. Pomaže u suzbijanju urinarnih infekcija, kod viroze, gripe i prehlade.

Ublažava alergijske reakcije, naročito na polen. Saveznik je organizma u izbacivanju viška tečnosti te podstiče njegovo čišćenje i obnovu.

Kod spoljne primjene, nekoliko kapi tinkture koprive utrljava se u vlasište, kako bi se ojačao korijen i potaknuo rast kose.

Sastojci: 20 g suvog korijena koprive; 100 ml alkohola (70%)

Priprema:

Korijen koprive prelijte alkoholom, poklopite i ostavite da odstoji 14 dana (povremeno protresite). Procijedite, ulijte u staklene boce i čuvajte na hladnom, tamnom mjestu.

Primjena: Uzimajte po 20-30 kapi tinkture, razblažene s čašom vode, tri puta na dan. (Koristite li kupovnu tinkturu, poštujte navedeno doziranje).

Berba i čuvanje

Ova biljka je vrlo skromna, što se uzgoja tiče i podjednako uspjeva na gotovo svim vrstama tla. Kao i sve druge samonikle biljke, bere se u čistoj prirodi, što dalje od ulice i zagađenih zona. Mladi listovi koprive, ubrani prije cvatanja su najukusniji za konzumaciju i najbolji su lijek. Idealno vrijeme za berbu lista koprive je proljeće (od marta do maja), prije cvatanja, a može se brati i u jesen prije formiranja sjemena. Prilikom berbe, obavezna je zaštita ruku rukavicama jer mravlja kiselina i histamin prisutni u lisnim dlačicama mogu nadražiti kožu te izazvati svrb, bol, crvenilo i oteklinu. Beru se sasvim mladi listovi, s vrha (10-15 cm od vrha) koji se termički obrađuju za trenutnu konzumaciju ili se suše za kasniju upotrebu.

Mnoge domaćice je nakon kratkog blanširanja zamrzavaju te koriste tokom zime kao zamjenu za spanać ili blitvu. Ako želite da je osušite i koristiti cijele godine, lišće koprive osušite u hladovini, na prozračnom mjestu. Osušeno se posprema u papirnate ili platnene kutije ili vrećice. Korijen se vadi u proljeće i jesen. Nakon što se četkom dobro očisti od zemlje, suši se kao i lišće, u hladovini, na prozračnom mjestu.

Izvor: alternativa-za-vas